Split, 23.3.2023. – Udruga hrvatskih skipera i posada jahti sudjelovala je na panel raspravi i sajmu poslova pod nazivom „Students & Yachting Open Days“.
Piše: Janko Ivaniš
Splitsko sveučilište, Pomorski fakultet i Akademski jedriličarski klub „Universitas“ suorganizatori su događaja kojem je prethodila panel-rasprava s temama usko vezanim za svrhu postojanja i rad Udruge.
Panel-raspravu moderirao je dr. sc. Luka Pezelj, profesor na Pomorskom fakultetu Sveučilišta u Splitu koji je panelistima postavio niz pitanja vezanih za status i razvoj charter industrije u hrvatskoj, o radnim mjestima unutar industrije, o ulozi Sveučilišta i Pomorskog fakulteta u razvoju nautičkog turizma te perspektivama studenata s obzirom na budućnost chartera.
Sama organizacija ovog događaja indirektno je rezultat niza razgovora i savjetovanja između moderatora, dr.sc. Luke Pezelja i Vicka Ozretića, predsjednika udruge CROSCA. Njih dvojica složili su se oko važnosti zanimanja skipera (i ostalih zanimanja koja čine posadu jahte) u kontekstu razvoja nautičkog turizma te je uočen nerazmjer između broja plovila i certificiranog obrazovanog i iskusnog kadra koji bi radio na njima. Udruga CROSCA svojim djelovanjem ukazuje na stanje i potrebe struke dok su se studenti Pomorskog fakulteta nametnuli kao logičan odgovor na potrebe tržišta i buduće usmjeravanje industrije.
Iako nisu direktno sudjelovali u raspravi, članovi udruge CROSCA svojim su znanjem i iskustvom približili stvarnost rada u charter industriji na sajmu poslova koji je uslijedio raspravi te na taj način zasigurno ohrabrili neke od njih da potraže posao u charteru već ove sezone.
Raspravu je otvorio prof. dr. sc. Zoran Đogaš, prorektor Sveučilišta za međunarodnu suradnju i suradnju s lokalnom zajednicom. Dr. Đogaš spomenuo je važnost članstva Sveučilišta u Splitu u alijansi Europskog sveučilišta mora u kontekstu izlaska splitskog sveučilišta na sva europska mora.
Nastavio je dr. sc. Pero Vidan, Dekan Pomorskog fakulteta u Splitu ustvrdivši kako je pojam „hrvatskog pomorca“ dosita postao zlatni standard u međunarodnom pomorstvu.
Moderator dr. Pezelj raspravu je usmjerio bliže nautičkom turizmu predstavivši Domagoja Milišića, direktora tvrtke Croatia Yachting i Marka Rogošića, voditelja prodaje tvrtke Euromarine. Oni su komentirali aktualne trendove hrvatskog nautičkog turizma komentirajući brojke od oko 4000 plovila za najam koja se nude u Hrvatskoj, što čini oko 40 posto svjetskog chartera, dok je 70 % te brojke samo u splitskom akvatoriju. Ovakve statistike upućuju na zaključak da je charter industrija vrlo živa na našim prostorima te da se u tom smislu studentima PFST-a i svim ostalim zainteresiranima nudi čitav spektar radnih mjesta. Naglasili su da industriju nautičkog turizma ne čine samo skiperi i hostese već se radi o širokoj ponudi radnih mjesta: počevši od tehničkih struka (mehanika, strojarstvo, elektrika, elektronika, plastika, održavanje opute…), ekonomskih (management, financije, prodaja, marketing, recepcija), informatičkih (web i digitalna prodaja i marketing) i pomoračkih struka te mornarskih vještina.
Naš proslavljeni jedriličar i olimpijac Ivan Kljaković-Gašpić usporedio je neke druge centre nautičkog turizma u svijetu s Jadranom. Naveo je Palmu de Mallorcu kao primjer centra yachtinga u svijetu, s obzirom na broj plovila vezanih na Palmi, broj zaposlenika koji rade na poslovima vezanim za yachting te količinu novca koji cirkulira u tom segmentu nautičkog turizma. Time je otvorena tema granice između klasičnog chartera i yachtinga, uz zaključak da Jadran ima jedinstven potencijal za razvoj oba smjera nautičkog turizma te da pred nama leže silni potencijali koje još nismo ni počeli iskorištavati.
Zadnji ali ne manje važan sudionik panel-rasprave bio je student Filip Miroić, koji osim studija i aktivne sportske jedriličarske karijere, već nekoliko godina i radi kao skiper. On je govorio o svojim počecima u industriji, razvoju skiperske karijere i budućnosti u vidu ukrcaja na ozbiljnije brodove u svijetu yachtinga.
Rasprava je zaključena općim stavom da imamo izobilje potencijala s obzirom na geografski položaj, klimu, raspored otoka i razvedenost obale i svjetske trendove te da sudionici u industriji, obrazovne institucije i strukovne udruge moraju ostvariti sinergiju kroz popularizaciju jedrenja kao načina života pomorske (a ne primorske) nacije, ostvarivanje suradnje kroz praktičnu nastavu i sezonsko zapošljavanje mladog kadra i studentske populacije te osnaživanje svijesti o važnosti svih zanimanja u ovoj rastućoj industriji.
Dr. sc. Luka Pezelj raspravu je zaključio anegdotom iz svoje mladosti, dok je aktualna tema bila podjela teritorijalnog mora u Piranskom zaljevu. U razgovoru s jednim starijim barbom uz more barba je izrekao mudru rečenicu koja glasi „Znaš sinko, oni se svade čije je more, a more je onoga koji ga uživa“, dodavši kako u našem moru stranci uživaju više nego mi.
U kontekstu aktualnog trenutka hrvatskog chartera barba je potpuno u pravu. Stoga se slažemo s dr. Pezeljom u konstataciji da naše more „moramo vratiti našoj dici“, što si je dr. Luka zadao kao svoju misiju.
Čvrsto smo uvjereni da ćemo kroz zajedničko djelovanje u budućnosti doista odgojiti našu dicu da uživaju u svojem moru barem jednako kao stranci, ako ne i više.