top of page

Primjer dobre prakse sidrenja iznošenjem konopa na obalu (sidro-krma-kraj)

Nastavno na prethodno objavljeni tekst o sidrenju https://www.crosca.com/post/o-sidrenju, ovdje donosimo primjer kako bi se manevar sidrenja iznošenjem konopa na obalu trebao sigurno izvesti.

Ovaj tekst donosi preporuku koju Udruga hrvatskih skipera i posada jahti (CROSCA) smatra smjernicama za odgovorno provođenje navedenog manevra te ne predstavlja nikakav zakonom predviđeni proces niti ikoga obavezuje da se njome rukovodi.


Sidro – krma – kraj:

  • Odabrati mjesto priveza uz obalu pazeći na vremensku prognozu, prisutnost drugih plovila, konfiguraciju obale i dna, dubinu mora i blizinu navigacijskih opasnosti. Dobru zaštitu od vjetra pruža niska obala jer nema defleksije smjera vjetra zbog orografskih utjecaja. Najsigurnije je krmu okrenuti u smjeru vjetra.

  • Pripremiti plovilo za manevar: ispravna sidrena oprema, dovoljno veliko sidro i dovoljna dužina lanca, signalizacijska oprema (danju dnevna oznaka – kugla promjera 60 cm a noću 1 ili 2 sidrena svjetla ovisno o veličini plovila; za konope po danu bokobrani A1 bijele boje sa reflektirajućom trakom, a noću bljeskalice bijelog ili crvenog svjetla).

  • Pripremiti posadu za manevar: napraviti dinamičnu procjenu rizika, objasniti što i kako se radi, pripremiti sigurnosnu opremu, provjerite konope, vitla, tender ako se koristi i sve ostalo što može zatrebati.

  • Isplanirati udaljenosti tako da iza broda ostane maksimalno jedna dužina broda do obale – time ne zalazimo previše u plovidbeni put i istovremeno imamo dovoljno prostora ako sidra počnu orati.

  • Prilagoditi ispust lanca dubini mora. Na dubinama do 10 m može se ispustiti manje lanca što skraćuje operaciju dizanja a dobro će držati. Na dubinama do 35 m treba iskoristiti cijelu dužinu lanca ili bar 120 m.

  • Radarom (ili nekim drugim elektroničkim navigacijskim instrumentom) odmjeriti udaljenost do obale uzimajući u obzir offset antene.

  • Konačni ispust lanca određen je formulom:

 

C= √D2+(R-LOA-P)2

 

pri čemu je:

C – konačni ispust lanca

D – dubina mora na točki sidrenja

R – radarska udaljenost od obale (sa uračunatim offsetom pozicije antene)

LOA – dužina plovila preko svega P – željeni razmak od obale

 


 

Napomena: odnos duljine hipotenuze trokuta (C – duljina lanca) i dulje od kateta (razmak između točke sidrenja i pramca broda odnosno (R-LOA-P)) ne mijenja se značajno s promjenom kraće od kateta (dubine mora) ukoliko korak promjene nije velik. Primjer: ukoliko se jahtom duljine 35 m želimo usidriti 35 m od obale i baciti sidro na 35 m dubine bit će nam potrebno oko 120 m lanca, a sidro će se obarati na 1 kabel od obale. Ukoliko se želimo s istim parametrima usidriti na 30 m dubine bit će nam potrebno 118 m lanca, a na 20 m dubine oko 116 m lanca. Taj se odnos značajno mijenja tek sa velikim padom dubine – zbog kuta pod kojim lanac radi moguće ga je baciti bliže za bolji efekt držanja. Na dubinama mora od 10 m i manje bit će dovoljno 50 do 60 m lanca bačenog 100 do 120 m od obale da bi završili na cca 1 dužinu broda od obale. Iz toga proizlazi da su razlike zanemarive i da je moguće odoka procijeniti točan ispust lanca poznavajući dubinu mora i radarsku udaljenost od obale, odnosno transponiranjem formule moguće je odrediti radarsku udaljenost na kojoj ćemo oboriti sidro na poznatu dubinu kako bismo imali dovoljan ispust lanca da završimo otprilike dužinu broda od obale, da se ne dogodi da je lanac prekratak i da manevar treba ponavljati.

 

R= (√C2 -D2 ) + LOA + P


Radarsku udaljenost potrebno je korigirati za poziciju antene: ako se mjeri u čeonom prilazu poziciji oduzeti od izmjerene udaljenosti razmak između sidrenog oka i pozicije antene, odnosno dodati isti razmak i oduzeti duljinu od antene do krme u slučaju mjerenja u prilazu krmom. Te se udaljenosti mogu očitati sa GA plana plovila.

 

Prilikom i nakon samog manevra:

  • prilagoditi brzinu broda prevladavajućem vjetru i struji i ne koristiti više snage motora nego što je potrebno. Ako smo na jet pogonu, pri zaustavljanju do obale napraviti clutch-out na pogonu jet turbine i odraditi pritezanja vitlima ako su dovoljne snage.

  • koristiti oba sidra – bolje drži od samo jednog i sigurnije je u slučaju promjene smjera vjetra.

  • Istaknuti dnevne oznake (kugla na provi promjera 60 cm) po danu, odnosno sidreno svjetlo ili više njih po noći ovisno o veličini broda te radna svjetla u prolazima za povećanje vidljivosti.

  • Označiti konope – danju najmanje 1 bokobran A1 po konopu a po noći 2 bljeskalice crvenog ili bijelog svjetla po konopu.

  • Koristiti ispravne i neoštećene plutajuće konope dovoljne dužine; cca 50 m dužine po konopu je sasvim dovoljno za jahtu dužine do 45 m a debljina će zavisiti o deplasmanu jahte. Za sam obuhvat stijene dobro je koristiti traku za podizanje tereta dužine cca 6 m ili kombinaciju više njih. Traka i konop se spajaju škopcima.

  • Konop na oba kraja treba imati upleteno oko za spoj sa trakom, i poželjno je da je svijetle boje, po mogućnosti žute da bude dobro uočljiv za danjeg svjetla.

 

Što bismo trebali izbjegavati:

  • sidriti uz obalu s iznošenjem konopa blizu kupališta, plaža, autokampova, javnih plaža u gradovima i ljudima ispred kuća u uvalama.

  • Dobro procijeniti koliko prostorom koji smo upotrijebili ulazimo u plovni put. Ukoliko se radi o prometnom kanalu ili malom prostoru u uvali, gdje bismo otežali ulaz u uvalu. Radije odabrati drugo mjesto za tu radnju, prije svega radi svoje sigurnosti.

  • Ne vezivati se za stabla – bilo koja stijena je čvršća od najčvršćeg stabla a pritom, da bismo došli do stabla moramo često ući nekome u privatan posjed.

  • Ne ostavljati ništa iza sebe. Štoviše, pokupiti smeće ako ga nađemo na plaži a drvenu naplavinu složiti na jedno mjesto; netko će je već odnijeti doma za ogrjev.

  • Ne križati konope s konopima drugog broda ako je vezan blizu nas.

  • Ne svađati se ni sa kime. Dapače, ukoliko ima nezadovoljnih time što radimo, dajmo im naše ime i prezime, ime, luku upisa i zastavu broda te ih uputimo da zovu policiju ili lučku kapetaniju umjesto da se pribjegava nasilništvu.

  • U slučaju da nam netko fizički želi ukloniti ili pokidati tako postavljene konope, dokumentirajmo događaj video i foto zapisima te zovimo policiju. Snimljeni materijal moguće je priložiti putem aplikacije nIS.

  • Ne ispuštati NIŠTA u more; ni kaljužne, ni sive, ni crne vode. Preporučljivo je ugasiti i sewage treatment plant ako ga imate na brodu iako s njim (ako je ga je odobrila klasa i ako je naveden u International Sewage Pollution Prevention certifikatu ili o Izjavi o sukladnosti) možete ispuštati sewage bilo kad i bilo gdje.

  • Smanjiti buku na najmanju moguću razinu: ne smetajmo drugima – ni na kopnu, ni na okolnim brodovima.

  • Isključiti nepotrebne uređaje – radar, pumpe hidraulike, ventilatore strojarnice prigušiti ukoliko izvedba dopušta, koristiti samo jedan generator ukoliko nema velikog opterećenja.

  • Po noći isključiti nepotrebna svjetla. Ostaviti samo obavezna navigacijska (sidrena) ili neka svjetla na palubi nižeg intenziteta (stairs lights, courtesy lights i sl.).

•                Razmisliti o upotrebi podvodnih svjetala ili ih prigušiti ukoliko to konstrukcija dozvoljava.

 

U slučaju da unatoč gore navedenoj preporučenoj proceduri ipak dođe do ispisane kazne, smatramo da će ona biti odbijena prilikom prigovora ukoliko je argumentirano obrazložen i ako nije bilo sljedećeg:

  • Ukoliko brod nije označen pri sidrenju dnevnim oznakama I svjetlima iz pravila 30 Međunarodnih pravila za izbjegavanje sudara na moru (COLREGS) odnosno kako su kod nas inkorporirana u članak 33 Pravilnika o sigurnosti pomorske plovidbe u unutarnjim morskim vodama i teritorijalnom moru Republike Hrvatske te načinu i uvjetima obavljanja nadzora i upravljanja pomorskim prometom.

    Dodatno: ako su noću upaljena neka radna svjetla nižeg intenziteta (stairs light) te konopi koji se koriste za privez za obalu imaju na sebi po danu bokobran ili zastavice, a noću lampe bljeskalice.

  • Ukoliko se nisu izvodili nekakvi radovi na obali da bi se omogućio vez (zabijanje bitava, klinova ili nečeg sličnog).

  • Ukoliko plovni objekt nije privezan za stablo koje se nalazi izvan pojasa pomorskog dobra, nebitno da li na privatnoj ili državnoj imovini.

  • Ukoliko plovni objekt pri takvom manevru ne ostaje unutar plovnog kanala i tako mu smanji širinu za 25% i više te tako onemogući manevar izbjegavanja dva plovila u head-on situaciji iz Pravila 14 COLREGS gdje oba plovila moraju poduzeti radnju kako bi izbjegli sudar. Kao pravilo prakse u plovnim kanalima trebao bi se uzeti pojas od 50 m uz svaku obalu (ukupno 100 m), a preostali prostor ne bi smio ostati manji od 150 m nakon što se usidrimo.


    Primjer: kanal je širine 300 m; sa obje strane se odbije 50 m pa ostaje 200 m za prolaz. Ako se sa jahtom od cca 40 m duljine preko svega (LOA) usidrimo 40 m od obale zauzeli smo cca 80 m od obale što raspoloživ prostor smanjuje na 170 m, što je još dovoljno prostora za mimoilaženje dva plovila do cca 10 m širine bez da dođe do interakcije.

  • Ukoliko plovilo nije pod nadzorom bar jednog člana posade službe palube u svako doba, odnosno jednog časnika plovidbene straže na mostu.


    Primjer situacije: službenici Lučke Kapetanije ili Pomorske policije ne zatiču nikog od posade i moraju ih dozivati da se pojave na palubi.

  • Ukoliko nije bilo nikakvog ispuštanja crnih, sivih ili kaljužnih voda odnosno kršenja MARPOL-a (Annex I, IV I V)


Situacije koje navodimo predstavljaju ugrožavanje sigurnosti pomorskog prometa, osoba, imovine i morskog okoliša, te je u redu da budu sankcionirane. Pomorsko dobro je opće dobro i svi ga imaju pravo koristiti po načelu first come, first served.


Ove preporuke nastale su kao rezultat iščitavanja zakonskih odredaba, rasprave među kolegama iz prakse, konzultiranja izvora s primjerima dobre prakse te izražava uvjerenje vodstva udruge CROSCA kako se radi o ispravnom postupanju odgovornog zapovjednika.




620 views

Recent Posts

See All

Comentários


bottom of page